Ambulanta za štitnjaču

Endokrinologija je grana interne medicine koja proučava štitnjaču i druge žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem te njihove proizvode hormone.  Obzirom na široku lepezu zdravstvenih stanja koja obuhvaća endokrinologija, naša se Poliklinika uže specijalizirala za sve učestalije probleme vezane uz funkciju štitnjače, liječenje dijabetesa i metaboličkog sindroma. Razlog tome je naša želja da pacijentu pružimo mogućnost multidisciplinarnog liječenja i povežemo djelatnosti svih ambulanti Poliklinike koje ponekad zahtijevaju mišljenja više specijalista uključujući i mišljenje endokrinologa vezano uz funkciju štitnjače (umor, nepravilnosti srčanog ritma, povišene vrijednosti masnoća i prekomjerna tjelesna težina, hipertenzija i dr.).

Poremećaj rada štitnjače – dijagnostika i liječenje

Ukoliko ste primijetili neke smetnje i mislite da mogu biti povezane s radom štitnjače (promjene tjelesne težine, pospanost i umor, promjene raspoloženja i ponašanja, lupanje srca) ili vas je uputio liječnik Opće medicine ili neki drugi specijalist (npr. kardiolog) kod nas se možete posavjetovati sa specijalistom i obaviti kompletnu dijagnostičku obradu potrebnu za utvrđivanje poremećaja rada štitne žlijezde.

Pored specijalističkog pregleda endokrinologa koji uključuje razgovor s pacijentom (anamneza) i fizikalni pregled liječnik može preporučiti i ultrazvuk štitnjače kako bio dobio uvid u prikaz građe štitnjače, njezin anatomski smještaj, veličinu i oblik te uočio moguće promjene koje odstupaju od normalne građe (čvorovi, ciste, upalne promjene, tumori).

Za dodatnu diferencijaciju otkrivenih čvorova u ambulanti možete obaviti i citološku punkciju štitnjače pod kontrolom ultrazvuka. To je dijagnostička pretraga čvorova štitnjače čiji rezultat nam govori da li se radi o normalnim stanicama štitnjače, upalnim promjenama ili tumorski promijenjenim stanicama. O rezultatu analize ovisi i daljnji tijek liječenja. Nalaz punkcije javit ćemo vam u roku 3-5 dana i pozvati vas na kontrolni pregled tijekom kojeg ćemo vam pojasniti nalaze, prepisati potrebne lijekove i preporučiti termin slijedeće kontrole u cilju praćenja liječenja te postizanja poboljšanja vašeg zdravstvenog stanja uz zadovoljavajuće razine hormona u krvi.

Ukoliko već posjedujete stare nalaze pregleda ili horomona preporučamo da prvo dođete na specijalistički pregled sa ultrazvukom kako bi liječnik ciljano prema vašim smetnjama i nalazu pregleda preporučio koje hormone je potrebno provjeriti. Ako nalaze nemate, preporučamo da prije prvog dolaska na pregled ne obavljate  opsežne pretrage hormona  (T3/fT3, T4/fT4, TSH, antitijela anti TPO, anti TG), jer vam možda neće biti potrebni svi nalazi, a pretrage su skupe. Prilikom naručivanja na pregled rado ćemo vas savjetovati o potrebnim nalazima.

Priprema za pregled

Za pregled, ultrazvuk i laboratorijsko mjerenje koncentracije hormona štitnjače u krvi nije potrebna nikakva posebna priprema. Hormone možete izvaditi i u poslijepodnevnim satima (i nakon pregleda) jer nije potrebno biti na tašte.

Ultrazvučni pregled je potpuno bezopasna i bezbolna metoda snimanja štitnjače. Citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka izvodi se tankom iglom, ciljano i samo prema medicinskoj indikaciji nalaza ultrazvučnog pregleda, a trenutak nelagode je identičan kao kod običnog vađenja krvi.

O ŠTITNJAČI

Štitnjača ili štitna žijezda, neparna je žlijezda smještena u donjem dijelu vrata. Teška je 20-40 g, ima dva režnja povezana središnjim suženim dijelom što joj daje oblik slova H. Normalna funkcija štitnjače je stvaranje i izlučivanje hormona u krv. Hormoni štinjače su trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Ovi hormoni imaju važnu ulogu u regulaciji bazalnog (osnovnog) metabolizma stanica. Bazalni metabolizam je najmanja količina energije (kalorija) koja našem tijelu potrebna da bismo preživjeli pri potpunom mirovanju (npr. disanje, otkucaji srca, cirkulacija, temperatura tijela) i zajedno sa ukupnom dnevnom potrošnjom kalorija (svakodnevne tjelesne aktivnosti) ima važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine i fizičke spremnosti organizma.

LiječenjeBolesti štitnjačeHormoni štitnjače

Liječenje bolesti štitnjače provodi se na tri načina: lijekovima, radioaktivnim jodom i operacijom. Postavljanju dijagnoze i određivanju vrste liječenja prethodi specijalistički pregled uz uzimanje detaljne anamneze, utvđivanje problema i postojećih simptoma, ultrazvučni pregled štitnjače (izgled, veličina, postojanje čvorića ili cista) te mjerenje koncentracije hormona u krvi.

Za urednu funkciju štitnjače, kao i ostalih organa, važan je način života i način prehrane. Zdrava prehrana bi trebala biti bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom, maslinovim uljem, peradi, mahunarkama i grahoricama. Pušenje, alkohol, kavu i gazirana pića je preporučljivo izbjegavati jer nepovoljno utječu na rad štitnjače. Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju hipotireoze. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita fizička aktivnost. Ona je neophodna za ubrzavanje metabolizma i povećanje aktivnosti štitnjače.

Ukoliko ste zabrinuti ili znatiželjni na kontrolu štitnjače možete se odlučiti i sami, posebno ukoliko ste primjetili promjene u tjelesnoj težini koje nisu povezane s povećanim/smanjenim unosom kalorija, ukoliko ste postali razdražljivi, napeti ili osjećate pojačano lupanje srca, bezrazložni umor, slabost i pospanost. Promjene u načinu života, navikama ili ponašanju nemojte zanemarivati niti sami pokušati liječiti, jer tada možete maskirati osnovnu bolest. Obratite se liječniku opće medicine ili specijalisti u Ambulantu za bolesti štitnjače.

Najčešće bolesti štitnjače povezane su s poremećajem izlučivanja hormona. To su hipertireoza (pretjerano lučenje hormona) i hipotireoza (premalo lučenje hormona).

Hipertireoza je stanje u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz štitnjače i povišena koncentracija T3 i T4 hormona u krvi uz snižene vrijednosti TSH. Najčešći uzrok hipertireoze (70-80% slučajeva) je Basedow-Gravesova bolest (difuzna toksična guša) u kojoj nalazimo i povišeni titar antitijela (anti TPO i anti TG) u krvi. Antitijela djeluju na vlastite stanice štitnjače slično djelovanju TSH-a, odnosno stimuliraju štitnjaču na pojačano stvaranje i lučenje hormona štitnjače (T3 i T4).

Hipotireoza je stanje smanjene funkcije štitne žlijezde sa sniženim koncentracijama T3 i T4 u krvi te povišenom koncentracijom TSH-a. Nedostatak hormona štitnjače dovodi do usporavanja metabolizma u stanicama, tkivima i cijelom organizmu. Najčešći uzrok hipotireoze je Hashimotov tireoiditis (kronični limfocitni tireoiditis ili limfomatozna struma). To je autoimuna ili autodestruktivna bolest kod koje zbog poremećenog imunološkog sustava dolazi do dugotrajnog uništavanja tkiva štitnjače uz posljedično popunjavanje defekta ožiljnim tkivom i limfocitima što rezultira snižavanjem koncentracije hormona T3 i T4. Za bolest su karakteristična pozitivna antitijela anti-Tg (>34 J/ml) anti-TPO (>12 J/ml). Bolest je češća kod kod žena, a učestalost raste s dobi (10% žena starijih od 50 godina ima hipotireozu).

– povećavaju bazalnu potrošnju kisika i stvaranje topline, povećavaju sintezu bjelančevina, povećavaju minutni volumen srca, ubrzavaju razgradnju kolesterola i smanjuju njegovu količinu u tijelu

-utječu na rast i sazrijevanje, važni su za izgradnju koštane mase, rast kostiju u dužinu, potiču stvaranje hormona rasta i učestvuju u razvoju centralnog živčanog sustava

-potiču budnost, ubrzavaju reakciju na različite nadražaje (osjet sluha, osjećaj gladi), pamćenje i sposobnost učenja

-imaju važnu ulogu u razmnožavanju i reproduktivnim funkcijama muškarca i žene kao i u održavanju normalne trudnoće

Manjak hormona štitnjače u krvi usporava bazalni metabolizam za oko 40%, odnosno višak hormona ubrzava bazalni metabolizam za 60% do 100 % iznad normalnih vrijednosti. Samo lučenje hormona štitnjače (T3 i T4) regulira žlijezda u mozgu (hipofiza) sa svojim tiroid stimulirajućim hormonom (TSH). Regulacija i nadzor lučenja hormona štitnjače bitni su za održavanje stalne koncentracije T3 i T4 u krvi.

Simptomi poremećaja rada štitnjače su raznoliki i individulani, a ovise o vrsti i težini bolesti. Povišene vrijednosti T3 i T4, odnosno snižen TSH često ćemo pronaći u pacijenata koji se žale na nervozu, nemir, razdražljivost, umor, malaksalost, nesanicu, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca (tahikardija), povišen arterijski tlak, mršavljenje, učestale stolice, poremećaj menstrualnog ciklusa i osjećaj pritiska u vratu. Kod težih slučajeva bolesti pojavit će se egzoftalmus (buljave oči) i smetnje vida.

Simptomi hipotireoze su posljedica sniženih koncentracija hormona i usporenog metabolizma naših stanica. Pacijenti se žale na slabost, pospanost, umor, depresiju, pomanjakanje koncentracije, usporen ritam srca (bradikardija), neuredne i bolne menstruacije, smanjen apetit, debljanje, promuklost, zatvor, blijedu i suhu kožu, podbuhlo lice, zadebljan jezik, natečene ruke i stopala, miksedem (generalizirani otok).